Lipanj u pčelinjaku znači mjesec vrcanja, formiranja umjetnih rojeva i rojenja. U lipnju ovisno o podneblju zaršava bagremova paša pčelama olakšavamo bržu preradu nektara bagrema u med otvaranjem leta i osiguravanjem prozračnosti u košnici. Kada pčele poklope barem 1/2 ili najbolje 2/3 okvira, iste vadimo i pripremamo za vrcanje. Još za vrijeme prerade bagremovog nektara u med u slučajevima kada selimo košnice na drugu lokaciju vršimo završne pripreme oko prijevoznog sredstva i samih košnica. Kod seljenja pčela u druge županije treba obratiti pažnju na zakonske regulative seljenja, odnosno najaviti svoj dolazak na određenu lokaciju prije selidbe "pašnom povjereniku" ili u slučaju da selite na svoj teren/zemljište ili u dogovoru sa vlasnikom zemljišta odmah nakon smještanja pčelinjaka.
Travanj je mjesec u kojem vrijeme zatopli, ali ponekad i odstupa od ovog pravila, te može biti i vrlo promjenjljivo i neugodno vrijeme.
Pčele u travnju sve intenzivnije izlijeću iz košnica i ubrzano sakupljaju nektar i pelud johe, topole, marelice, šljive, višnje, trešnje, jabuke, kruške, masline, trave, maslačka, maline, ogrozda, uljane repicei druge pčelinje paše.
U ovom mjesecu je naročito značajan unos peluda, koji pčele troše u većoj količini zbog brzog razvoja zajednice.
Osnovni cilj svih radova na pčelinjaku u travnju je stvaranje jakih zajednica koje mogu iskoristiti glavnu pašu u svibnju.
U mjesecu svibnju razvoj pčelinjih zajednica se nastavlja ubrzanim intezitetom. Svibanj je osim toga mjesec u godini kada pčelari počinju ubirati plodove dosadašnjih radova u pčelinjaku. Zbog tih činjenica, ali i zbog bujanja vegetacije pčelari su u svibnju gotovo svakodnevno u pčelinjaku.
Ožujak je prvi proljetni mjesec, dani su duži i topliji, vegetacija kreće i javlja se prva proljetna paša. Posebno je važan unos peludi,( lijeska, mrtva kopriva, vrba, joha, marelica, visibaba, maslačak, jaglac... ) jer je bitan za razvoj legla. U ovom mjesecu započinju ozbiljni radovi na pčelinjaku.
